»Polaris broj 2/2008  »Astronomski događaji i pojave u 2008. godini  »NASA traži novo ime za GLAST svemirski teleskop  »Pronađen najmanji ekstrasolarni planet  »Deset godina Polarisa  »Leteći čovjek - leteći ranac, nova igračka za odvažne i bogate  »Toalet na ISS-u ponovo u funkciji  »Makarska dobila zvjezdarnicu  »Traži se - tragač za supernovim zvijezdama!  »Tko je Carl Lewis u svemiru?
Ponedjeljak, 6. rujna 2010.
24.07.2010. u 10:11 h
Marino Tumpić
Bez komentara
Pročitano 176 puta
A sada - juriš na Merkur

Merkur, intrigantni planet najbliži Suncu postaje sve zanimljiviji znanstvenim krugovima. U prvih pedesetak godina svemirske ere samo je jedna letjelica u tri navrata (1974-1975) proletjela pored njega. Teleskopi sa Zemlje, ma kako moćni bili, na Merkuru ne mogu razaznati nikakve detalje. Pakleno vrući svijet koji oko Sunca kruži na svega 90-tak milijuna km udaljenosti posljednjih godina postaje sve interesantnija meta za znanstvena istraživanja. Od nezanimljive "lovine" Merkur postaje poželjna "udavača".


Rad na tkz "glupom modelu" letjelice Phobos-Grunt u NPO

Tijekom kolovoza 2004. godine NASA je k Merkuru lansirala letjelicu Messenger. Ući u njegovu orbitu izuzetno je težak posao zbog snažne Sunčeve gravitacije i temperature čija se vrijednost mjeri stotinama stupnjeva Celzijusovih. Messenger je poslan na dugi let po veoma zahtjevnoj putanji koja ga je tijekom proteklih godina u tri navrata dovela na točku prelijetanja (siječanj i listopad 2008. te rujan 2009.). Tek 2011. ući će u orbitu oko Merkura.


Računalni dizajn letjelice klase Phobos-Grunt čija će se inačica upotrijebiti i za let prema Merkuru.

No, juriš na Merkur će tek uslijediti i to čak trima robotičkim letjelicama. Prva će uslijediti europska letjelica BepiColombo (Europska svemirska agencija s manjim udjelom Japanaca u misiji). Njezin ulazak u orbitu oko Merkura planiran je za 2019. Japanci u ovom desetljeću planiraju i vlastitu misiju k vrućem planetu, ohrabreni nedavnim uspjesima njihovih međuplanetarnih letjelica Hayabusa, Venus Climate Orbiter i Ikaros. Misija još nije dobila službeni naziv no ideje koje su predstavljene u početnim materijalima (nacrtu) misije zaslužuju pozornost!


Merkur snimljen s Messengera za vrijeme prvog preleta

Složeni sustav zrcala trebao bi zaštititi sondu koja će sletjeti na površinu Merkura od destruktivnih zračenja i temperature sa Sunca ali i površine samog planeta.


Letjelice prema Merkuru moraju biti iznimno toplinski zaštićene kako bi preživjele teške radne uvjete

S druge strane, Ruski NPO Lavochkin također je obznanio plan da u narednih 4-5 godina prema Merkuru lansira orbiter i sondu za spuštanje na njegovu površinu. Maxim Martynov iz NPO Lavockhina izjavio je na ovogodišnjem Farnborough International Airshowu u Engleskoj kako će se za ovu misiju upotrijebiti modificirana konstrukcija robotičke letjelice klase Phobos-Grunt. Ova će letjelica tijekom naredne godine krenuti k Marsu, spustiti lander na njegov satelit Phobos i vratiti uzorke tla na Zemlju. Martynov je u svojoj izjavi dodao i kako se na temelju dizajna Phobos-Grunta osim misije k Merkuru planiraju i misije k Mjesecu i Veneri. Svojevremeno je u astronautičkim kuloarima bilo informacija kako je Kina zainteresirana za vlastitu međuplanetarnu misiju prema Merkuru, no službenih izjava o tom projektu zasad nema.

Merkur ovih večeri možemo vidjeti i golim okom nedugo nakon zalaska Sunca kao sićušnu zvjezdicu na zapadnom nebu znatno niže od sjajne Venere koja dominira ljetnim nebom.

24.07.2010. u 10:11 h
Marino Tumpić
Bez komentara
Pročitano 176 puta

 
Uvjeti korištenja   • O Zvjezdarnici   • Banneri   • Kontakt
RSS